Zagrebačke vlasti su prije točno 127 godina uhitile čovjeka čije ime danas krasi ulice diljem Lijepe Naše zbog poticanja na neprijateljstvo među narodima. Sat i pol ranije, 24-godišnji Stjepan Radić predvodio je skupinu studenata koji su pred kipom bana Jelačića na istoimenom trgu zapalili mađarsku trobojnicu, podigli ju sabljama u vis i uzviknuli “Živio hrvatski kralj Franjo Josip I.! Slava Jelačiću! Abzug Mađari!”.
Iako je budući zastupnik zbog toga osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci, nije mu to bio prvi okršaj s vlastima. Prvi je put uhićen već sa 17 godina, a s 19 je ponovno uhićen i odveden u umobolnicu. I prije i poslije svog najpoznatijeg čina otpora mađarizaciji, Radić je bio proganjan zbog izražavanja svojih političkih stavova (zbog kojih je na kraju i ubijen). Čak je svoju prvu izbornu pobjedu dočekao u zatvoru.
Spaljivanje kao sloboda govora
Mnogi zaziru od samog spomena spaljivanja zastava, knjiga i simbola zato što to povezuju s nekim od najcrnijih epizoda u povijesti čovječanstva, poput one u kojoj su nacisti spaljivali literaturu koju je tadašnji režim proglasio nepoćudnim. S druge strane, puno je pokreta koji su u međuvremenu postali legitimni koristilo ovakve metode simboličnog izražavanja.
Prije 500 godina, papa Lav X. izdao je bulu u kojoj je zaprijetio da će ekskomunicirati jednog kontroverznog njemačkog teologa ako se javno ne odrekne svojih učenja. Umjesto toga, Martin Luther je javno spalio papinsku bulu. Danas je skoro milijardu protestanata na Zemlji.
Prije 100 godina, sufražistkinje su ispred Bijele kuće spalile figuru američkog predsjednika i kopije njegovih govora. Završile su u zatvoru. U roku od godinu dana u ustav te države upisano je jednako pravo glasa za žene.
Prije 60 godina, pojedini američki vojni obveznici su javno zapalili svoje pozive na novačenje u znak protesta protiv rata u Vijetnamu. Vrhovni sud ih je oslobodio krivnje presudom u kojoj je odlučio da je takav čin zaštićeni oblik slobode govora. Od 1973. godine nadalje, SAD nije unovačio nekog građanina na temelju vojne obveze.
Prije 33 godine, navijači Hajduka su u Splitu zapalili državnu zastavu. U roku od godinu dana, Republika Hrvatska proglasila je raskid svih državnopravnih veza na temelju kojih je tvorila dotadašnju SFRJ.
Prije dvije godine, mladić je spalio zastavu vladajuće stranke na prosvjedu protiv obaveznih Covid potvrda koje su vlasti uvele. U roku od tri mjeseca je njihova upotreba smanjena i potom ukinuta, iako su vlasti i mediji prethodno najavili njihovu još širu upotrebu.
Zaboravljene lekcije
Većina pobornika cenzure uistinu vjeruje da su ideje koje žele zabraniti opasne te da će njihovo izražavanje “potaknuti” nasilje. Nakon što se Martin Luther suprotstavio autoritetu Katoličke Crkve, Europa je proživjela nekoliko stoljeća ratova koji su u većoj ili manjoj mjeri vođeni po vjerskoj liniji.
Tek se u prosvjetiteljstvu tijekom 18. stoljeća proširila ideja religijske tolerancije. Ljudi su shvatili da mogu u miru živjeti s osobama različitih religija i svjetonazora bez nasilja ako se postigne konsenzus o ograničenim ovlastima države.
Moderni koncept slobode govora proizašao je iz ideje da se ljudi napokon prestanu tući zbog toga što ne dijele isto mišljenje. U današnje doba sve češće cenzure, zabrana prosvjeda i nasilja u društvu, bilo bi dobro prisjetiti se vrijednosti tolerancije i slobode govora te koliko je života i patnje uloženo u njih.