Vlada je prije tri godine proglasila HEP pravnom osobom od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku. Lex Agrokor ga kategorizira kao tvrtku od sistemskog značaja, a zakon o računovodstvu kao subjekt od javnog interesa. Činjenicu da je energetski div, koji zapošljava preko 10 tisuća radnika, u stopostotnom državnom vlasništvu je suvišno spomenuti.
Stoga čudi što HEP uporno i kroz dulje vrijeme krši zakon koji uređuje javnost djelovanja i otvorenost tijela javne vlasti.
Protuzakonito ponašanje HEP-a
Centar za ekonomsko obrazovanje unazad godinu dana poslao je HEP-u veći broj zahtjeva za pristup informacijama koje su prvenstveno financijske naravi. Prema zakonu o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti dužno je u roku od 15 dana odlučiti o zahtjevu, dostavom tražene informacije ili donošenjem rješenja kojim se zahtjev odbija.
Međutim, HEP se redovito oglušuje na zaprimljene zahtjeve za pristup informacijama.
CEO zbog tzv. šutnje uprave izjavljuje žalbe Povjereniku za informiranje, neovisnom državnom tijelu za zaštitu prava na pristup informacijama. Povjerenik redovito usvaja naše žalbe izricanjem rješenja HEP-u s nalogom da riješi naše zahtjeve u roku od 8 dana, no HEP se oglušuje čak i na obvezujuća i izvršna rješenja Povjerenika za informiranje!
Povjerenik je tako nedavno izdao nalog HEP-u da riješi zahtjev za pristup informacijama o konsolidiranim financijskim rezultatima za 2023. godinu u roku od 8 dana od zaprimanja naloga. HEP je zahtjev riješio tek 24 dana kasnije i to odbijanjem našeg zahtjeva. Da bude jasno koliko HEP-ovo protuzakonito ponašanje usporava proces dobivanja informacija, zahtjev kojeg su odbili 20. svibnja bili smo poslali još 27. siječnja!
Inspekcija ne ispunjava svoju svrhu
Tijelo javne vlasti ima 15 dana za odgovoriti na zahtjev, nakon čega ulažemo žalbu Povjereniku zbog nepostupanja. Povjerenik pak ima 60 dana za rješavanje žalbe (ovdje ju je konkretno riješio u 33 dana), nakon čega nalaže HEP-u da riješi zahtjev u roku od 8 dana. Tek 24 dana nakon zaprimanja rješenja Povjerenika, HEP je izdao svoje rješenje o odbijanju našeg zahtjeva i tek smo tada, četiri mjeseca nakon slanja zahtjeva, dobili priliku žaliti se Povjereniku zbog merituma tj. razloga koje je HEP naveo kao temelj za uskraćivanje informacija.
Sada ponovno čekamo do dva mjeseca da Povjerenik odluči o našoj žalbi. Ako ju usvoji, naredit će HEP-u da nam dostavi tražene informacije, a s obzirom na zakonske rokove moguće je da to bude čak pola godine nakon što smo ih prvotno zatražili od HEP-a! Zbog toga je CEO od Povjerenika zatražio da, u skladu sa svojim zakonom propisanim ovlastima, izreče novčanu kaznu odgovornoj osobi u HEP-u.
Nažalost, za pretpostaviti je da neće biti ništa od toga. Naime, CEO je u prošlosti tražio inspekcijske nadzore prema HEP-u zbog oglušivanja na izvršno rješenje Povjerenika i opetovanog kršenja zakona ignoriranjem naših zahtjeva, ali je inspektor zaključio da su nepravilnosti otklonjene nakon što je HEP ipak riješio naše zahtjeve.
Dakle, tijelo javne vlasti može protuzakonito produljiti postupak dobivanja informacija i do 3 ili 4 mjeseca bez kazne prema odgovornoj osobi.
Netransparentnost državnih firmi
U spomenutom zahtjevu tražili smo informacije o konsolidiranim financijskim rezultatima HEP-a za 2023. godinu, uključujući podatak o dobiti ili gubitku o kojemu je uprava izvijestila Ministarstvo gospodarstva. Nakon gotovo 4 mjeseca, dobili smo odbijenicu jer bi to navodno “moglo ozbiljno narušiti proces izrade” revidiranih financijskih izvještaja “zbog mogućih vanjskih utjecaja i komentara”. Objašnjenje je potpuno besmisleno.
Sva trgovačka društva u Republici Hrvatskoj moraju dostaviti godišnje financijske izvještaje FINA-i radi javne objave i to šest, odnosno devet mjeseci nakon kraja poslovne godine. No neke firme objavljuju izvješća i češće – polugodišnje ili čak tromjesečno. Većina takvih firmi se nalaze na burzi, koja ima stroga pravila u vezi objave cjenovno osjetljivih informacija, ali isto tako obvezuje izdavatelje na tromjesečno izvještavanje investicijske javnosti. Upravo se veća transparentnost društava na burzi često spominje kao argument za makar djelomičnu privatizaciju državnih firmi. Međutim, radi se o lažnoj dilemi.
Iako bi privatizacija tvrtki u državnom vlasništvu donijela mnoge prednosti, pa tako i veću transparentnost uvršenjem njihovih dionica na burzu, istina je da one mogu češće i transparentnije izvještavati javnost o svom poslovanju i samoinicijativno. Čak i Fortenova (u privatnom vlasništvu) objavljuje polugodišnje rezultate iako nije na burzi. Nadalje, HEP je do 2011. do 2022. svakih šest mjeseci objavio (nerevidirane) konsolidirane polugodišnje financijske izvještaje. Prošle godine je odjednom prekinuo tu praksu.
Prethodno učestalije izvještavanje HEP-a vjerojatno je bilo uvjetovano klauzulom o transparentnošću od strane vlasnika obveznica kod kojih se HEP bio zadužio. Kada je HEP otplatio obveznice i zadužio se direktno zajmom/kreditom od države i poslovnih banaka, naglo je počeo skrivati informacije od javnosti koje je do tada objavljivao svakih pola godine.
Ako je HEP mogao više od 10 godina objavljivati polugodišnje izvještaje i ako svaka firma na burzi može objavljivati tromjesečne izvještaje te nerevidirane godišnje izvještaje bez “narušavanja procesa izrade revidiranih godišnjih financijskih izvještaja”, očito je da bi to mogao i danas. S obzirom da je HEP društvo od sistemskog značaja u državnom vlasništvu, morao bi objaviti informacije o poslovanju češće. Uostalom, kao i svaka državna firma.