U poreznom sustavu postoji nešto što se zove egzistencijalni minimum za kojeg se smatra da ga ne bi trebalo oporezivati.
U Hrvatskoj se, poput većine zemalja, dohodak oporezuje progresivno. To znači da osobe s većim plaćama ne plaćaju samo veći porez, nego im se porez i obračunava po većoj stopi nego osobama s nižim dohotkom. Jedan od elemenata progresivnosti je osobni odbitak, tzv. egzistencijalni minimum.
Osnovni osobni odbitak uveden je po načelu da država ne bi trebala oporezivati dohodak koji služi za podmirivanje osnovnih životnih potreba poreznog obveznika. Trenutno iznosi 560 eura mjesečno, a uvećava se uzdržavane članove obitelji, djecu, invalidnost itd.
Jedna od podmuklih posljedica inflacije je povećanje porezne presije nad građanima zbog rasta nominalnih plaća, tzv. bracket creep. Kada se porezni razredi (poput osobnog odbitka, u kojemu stopa poreza iznosi 0%) ne prilagođavaju rastu cijena, porezni obveznik plaća veću efektivnu stopu poreza iako mu je kupovna moć ostala ista.
U sljedećoj tablici možemo vidjeti scenarij u kojemu povećanje bruto plaće od 30% uslijed inflacije, čak i uz povećanje osobnog odbitka s 531 na 560 eura, dovodi do porasta efektivne porezne stope (iznos poreza podijeljen s bruto plaćom) s 9,6% na 11,6%. To znači da radnik plaća veću stopu poreza na dohodak iako mu je kupovna moć neto plaće u ovom slučaju zapravo pala.
Osim što su doprinosi isključeni iz ovog obračuna radi jednostavnosti, ovo nije apstraktni primjer. Upravo je u Hrvatskoj kumulativna inflacija od 2021. do danas dosegla 30% te dovela do smanjenja osobnog odbitka u realnim iznosima za 23%, bez obzira na njegovo nominalno povećanje početkom ove godine. To znači da radnici s najmanjim plaćama sada plaćaju veći porez.
Ovo nije nov niti nepoznat fenomen. Još je 1866. godine ni manje ni više nego ravnatelj američke porezne uprave u svom redovnom godišnjem izvješću predložio povećanje egzistencijalnog minimuma zato što je pad vrijednosti novca tijekom građanskog rata doveo do rasta svih životnih troškova.
Kao što smo prošle godine najavili, izborna godina uzela je svoj danak na javnim financijama pa Vlada RH sada traži rezanje rashoda. Međutim, ne treba izostaviti činjenicu da je na prihodnoj strani državnog proračuna došlo do povećanja poreznog opterećenja najsiromašnijih građana. Da bi se to zaustavilo, potrebno je prilagoditi porezne razrede za rast cijena u zadnjih nekoliko godina.
Konkretno, za vraćanje osobnog odbitka na iznos koliko je realno iznosio početkom 2021. godine potrebno ga je povećati sa sadašnjih 560 na 689 eura.