HINA objavila lažnu vijest o razlici u plaćama između spolova

Hrvatska izvještajna novinska agencija (HINA) priopćila je danas kako je Europska komisija povodom obilježavanja Dana jednakih plaća objavila da su žene u Europskoj uniji u prosjeku plaćene 13 posto manje od muškaraca koji rade isti posao, unatoč tome što po zakonu EU-a imaju pravo na jednaku plaću.

Ovo je netočno. Komisija je u naslovu jučerašnjeg priopćenja navela: “Na Danu jednakih plaća, rodna razlika u plaćama ostaje 13% u EU”. Nije navela da su žene u prosjeku plaćene 13 posto manje od muškaraca za isti posao.

Dan jednakih plaća

Dan jednakih plaća obilježava dan kada žene simbolički prestaju biti plaćene za svoj rad s obzirom na rodni jaz u plaćama, koji je prema metodologiji Eurostatu iznosio 13% u 2021. i 2020. (zadnje dvije godine za koje su dostupni podaci). Međutim, taj pokazatelj je po definiciji neprilagođen, zato što mjeri koncept koji je širi od koncepta jednake plaće za jednaki rad.

To je razlika između prosječnih plaća žena i muškaraca na razini Europske unije, što se može razložiti po državama i po kategorijama ekonomskih djelatnosti. Budući da su različiti poslovi različito plaćeni, i budući da žene i muškarci nisu podjednako (tj. razmjerno njihovom udjelu u radnoaktivnom stanovništvu) zastupljeni u svim poslovima, taj podatak ne pokazuje razliku u plaćama za isti posao.

Nobelova nagrada

Nobelova nagrada za ekonomiju dodijeljena je ove godine profesorici Claudiji Goldin s Harvarda upravo za istraživanje ključnih uzroka rodnih razlika na tržištu rada. Otkrila je da plaće u mnogim profesijama rastu nelinearno s obzirom na broj odrađenih sati rada.

Govoreći o razlikama u plaći za isto radno mjesto, prof. Goldin je u radu Kako postići rodnu ravnopravnost napisala: “Rodni jaz u plaćama bi nestao kada firme ne bi imale financijski poticaj placate radnike koji rade 80 sati tjedno više nego dvostruko od onoga što bi dobili za 40-satni tjedan.”

Ukratko, kupci odnosno korisnici usluga plaćaju premiju kako bi zadržali odnos s pojedinim radnicima, što se prelijeva na njihove plaće. Primjerice, firme koje koriste usluge pravnog ili financijskog savjetovanja plaćaju nesrazmjerno više kako bi cijelo vrijeme s njima radio isti tim.

Kada se radnici međusobno ne mogu zamijeniti i trebaju prilagoditi radno vrijeme specifičnim potrebama klijenta, to znači dulji i nefleksibilniji radni dan i tjedan. Slični se zahtjevi postavljaju prema osobama na upravljačkim položajima.

Razlika u plaćama se uglavnom pojavljuje nakon rođenja prvog djeteta, a objašnjava ju činjenica da majke od poslodavaca u prosjeku traže fleksibilnije i kraće radno vrijeme od očeva.

Raširena zabluda

Ekonomist ne zamjenjuje mišljenje svojih sugrađana vlastitom prosudbom o tome jesu li krajnji ishodi neke politike poželjni. On jednostavno postavlja pitanje mogu li se ciljevi nacija, vlada, političkih stranaka i interesnih skupina zaista postići onim metodama koje su odabrale za njihovo ostvarenje.

Centar za ekonomsko obrazovanje upozorava da korištenje neprikladne mjere odnosno statistike, poput neprilagođene rodne razlike u plaćama, za provođenje javnih politika neće i ne može dovesti do željenog ishoda budući da ona suštinski ne prikazuje razliku u plaćama za isto radno mjesto, odnosno uključuje puno više od toga što utječe na konačni podatak.

Samo u kategoriji obrazovanja, zbrajaju se plaće dječjih odgajateljica u vrtićima i redovnih profesora u trajnom zvanju na sveučilištima. Evidentno je da ti poslovi nisu jednako plaćeni i da nemaju jednaku zastupljenost žena i muškaraca među zaposlenicima.

Čak i na istom radnom mjestu, a koje statistika Eurostata ne pokazuje, dolazi do razlika u plaćama zbog duljine radnog staža, smanjenja plaća za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta i drugih čimbenika koji se ne uzimaju u obzir u metodologiji Eurostata.

Zbog raširenosti ove zablude, bilo bi poželjno da institucije koje sudjeluju u javnim raspravama naglase ovu razliku te da izbjegnu korištenje pojma “rodne razlike u plaćama” unutar istih priopćenja za označavanje razlika u plaćama za isti posao kao I za statistike koju vodi Eurostat pod punim nazivom “neprilagođena rodna razlike u plaćama”.

Prije nego odeš…

Ovisimo isključivo o darežljivosti naših čitatelja. Ukoliko nas želiš financijski podržati, možeš to učiniti putem kartice ili uplatom na naš žiroračun.