HRT je sinoć prikazao drugu epizodu emisije Labirint pod naslovom Legenda o Varteksu čiji je scenarij pisala novinarka Jagoda Bastalić. Dok se prvi dio emisije o nekadašnjem varaždinskom tekstilnom divu bavi njegovim usponom i zlatnim godinama koje su, kako tvrdi nekadašnji direktor Varteksovih tvrtki u inozemstvu Josip Tot, trajale od 1970. do 1990., kroz ostatak emisije se prikazuje put njegovog propadanja koje kulminira nedavnim štrajkom oko 600 radnika zbog neisplate (mahom minimalnih) plaća i neizvjesnošću potrebne dokapitalizacije kako firma ne bi otišla u stečaj.
Novinarka zaključuje da su problemi tvrtke koja je nekada zapošljavala više od 10 tisuća radnika o čijem se stambenim i zdravstvenim potrebama brinula krenuli s početkom privatizacije 1990-ih. Nažalost gledatelja i poreznih obveznika koji su financirali produkciju Legende, takav zaključak ne odgovara stvarnosti.
Veliki štrajk 1989. godine
Iako je Varteks od 1990-ih akumulirao ogromne gubitke s padom proizvodnje i broja zaposlenih, istina je da su problemi krenuli puno prije privatizacije. Početkom 1989. godine svih 6000 radnika tekstilnog dijela tadašnje Složene organizacije udruženog rada (SOUR) Varteks krenulo je u štrajk. Kako su tada pisale Varaždinske vijesti, radnici su tom prilikom obustavili rad zbog nezadovoljstva plaćama uslijed “besparice i životarenja na rubu egzistencije“.
Suprotno uvriježenom mitu kojemu se javni medijski servis pridružio svojom Legendom, gospodarstvo socijalističke Jugoslavije 1980-ih zabilježila je sveprisutna gospodarska kriza. O tome svjedoči i sama vijest o spomenutom štrajku, u kojemu piše da je početak godine reformi [1989.] za mnoge donio nadu da je “konačno došao kraj višegodišnjoj ekonomskoj krizi”.
Tako se u članku istih novina iz prosinca 1987. godine pod naslovom Snalaženje u besparici navodi da se SOUR Varteks zbog nelikvidnosti iz mjeseca u mjesec snalazi kako da kreditima omogući redovnu isplatu plaća te da “cjelokupna varaždinska industrija boluje od besparice”. Svakome bi trebalo biti jasno da takvo poslovanje nije održivo.
I prije velikog štrajka kojeg je HRT prešutio događale su se obustave pojedinih Varteksovih pogona zbog nezadovoljstva malim primanjima s kojim su radnici teško preživljavali, ali se raspad socijalističke ekonomije ne uklapa u narativ o zlatnim godinama koje je prekinula privatizacija.
Kontekst tekstilne industrije u svijetu
Tvornička proizvodnja tekstila pojavila se u Velikoj Britaniji, SAD-u i zapadnoj Europi kao prva masovna industrija koja je koristila strojeve i procese razvijene kroz industrijsku revoluciju. Proizvodnja tekstila (i kasnije odjeće) se proširila ostatkom Europe ali je, unatoč tehnološkom razvoju, ostala radno intenzivna djelatnost koja, u usporedbi s drugim industrijama, ne zahtijeva visoku specijaliziranost radnika.
Povećanje dohotka radnika u kombinaciji s razvojom prijevoza i trgovine potaknulo je vlasnike kapitala da potraže jeftinije radnike. Taj se proces u više oblika neprestano odvijao kroz 20. i 21. stoljeće, od uvoza stranih radnika (1970. godine u Njemačkoj podjednak broj gastarbajtera bilo je zaposleno u tekstilnoj i u građevinskoj industriji) pa do preseljenja proizvodnje u jeftinije zemlje.
Kako se zadnjih 30-ak godina globalna tekstilna industrija preselila u istočnu Aziju, tako se ona prije toga bila preselila iz zapadne Europe u Jugoslaviju i druge jeftinije zemlje. Sudbina Varteksa i ostalih tvornica tekstila i odjeće ne može se objektivno promatrati bez sagledavanja konteksta u kojemu se nalazi globalna tekstilna industrija.
Problem Legende
Legenda: predaja o životu neke osobe ili o nekom događaju, najčešće izmišljena ili obogaćena maštom
Hrvatski jezični portal
Problem HRT-ove Legende o Varteksu je što u jednom od ključnih elemenata svog narativa ostaje dosljedan naslovu, a emitiran je kao dokumentarni sadržaj. Javni medijski servis koji je financiran novcem poreznih obveznika ne bi smio ovako površno obraditi temu koja kod gledatelja ostavlja dojam da su problemi kod Varteksa počeli privatizacijom.
U kontekstu sveprisutne “borbe protiv dezinformacija”, zapanjujuće je ne spomenuti činjenicu da je tijekom navodnih “zlatnih godina” firme došlo do brojnih štrajkova uslijed besparice i neodrživog poslovanja još tada prezaduženog tekstilnog kombinata u državi s ozbiljnim makroekonomskim problemima.
