Prije godinu dana, Branko Kolarić (SDP) imenovan je ravnateljem Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Njegovom promaknuću su prethodili pobjeda Tomislava Tomaševića (Možemo!) na izborima u Zagrebu, formiranje koalicije između SDP-a i Možemo! te imenovanje novih članova upravnog vijeća tog zavoda.
Pad povjerenja tijekom pandemije
Prije toga, Kolarić je postao poznatiji široj javnosti kao epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade. Radikalne intervencije koje su vlade diljem svijeta uvele u pokušajima suzbijanja pandemije koronavirusa obilježile su 2020. godinu. Države su svojim građanima masovno zabranile izlazak iz doma, kretanje, zadržavanje na javnim mjestima te im tako onemogućile privređivanje.
Nakon proljetnog lockdowna, Hrvatska nikada više nije imala tako stroge mjere. Međutim, krajem te godine su mnoge europske zemlje ponovno uvele policijski sat i lockdown. Tada je Kolarić zatražio uvođenje najoštrijih mogućih mjera u Hrvatskoj. Osim toga, često je zagovarao zatvaranje škola i nošenje maski. Založio se i za uvođenje kazni zbog kršenja propisanih mjera.
Ravnatelj “Štampara” sudjelovao je nedavno na jednom okruglom stolu na temi pandemije. Kao jedan od najvećih promašaja kojeg je Hrvatska imala, istaknuo je nedosljednost u onome što rade istaknute osobe u javnosti u odnosu na to što govore. Spomenuo je primjer sprovoda bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, na kojemu je prekršeno ograničenje broja ljudi na javnom okupljanju.
Brojni su poznati ljudi sudjelovali u tom okupljanju, a Kolarić tvrdi da se nakon toga objašnjavalo da je sve bilo u skladu s mjerama. Nije jasno na čije se izjave referirao, no činjenica je da je organizator pogreba ipak kažnjen. Na kraju, Kolarić je zaključio da je takvo ponašanje i kršenje mjera od strane javnih osoba pridonijelo problemu povjerenja javnosti.
Najistaknutiji epidemiolozi krše jedinu preostalu mjeru
Od svih sigurnosnih mjera protiv epidemije u Hrvatskoj, danas je na snazi ostala jedino obveza nošenja maski u zdravstvu. Masku moraju nositi svi zaposlenici u sustavu zdravstva, kao i sve osobe koje, iz bilo kojeg razloga, dolaze u prostore zdravstvenih ustanova. Za kršenje ove mjere propisana je novčana kazna u iznosu od 500 kuna (66 eura). Pored obveze, Stožer civilne zaštite propisao je i preporuku nošenja maski u gotovo svim zatvorenim prostorima.
Kao epidemiolog koji okrivljuje licemjerno ponašanje javnih osoba za pad povjerenja javnosti u struku, svakako bi bilo za očekivati da se šef NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar” pridržava jedine preostale protuepidemijske mjere. Naime, zavodi za javno zdravstvo su zdravstvene ustanove. Kao zaposlenik u sustavu zdravstva koji redovito dolazi u prostore takve ustanove, Kolarić bi morao nositi masku tijekom čitavog boravka ondje.
Međutim, Branko Kolarić uporno krši tu protuepidemijsku mjeru još od prošle jeseni, ako ne i duže. U više je navrata zabilježeno kako ne nosi masku na okupljanjima u zdravstvenoj ustanovi u kojoj radi, dok se s nekim posjetiteljima čak i ljubi. Dakle, epidemiolog koji je tražio kazne za kršenje propisanih mjera otvoreno i ustrajno krši dotičnu mjeru.
Res, non verba
Osim Kolarića, obvezu nošenja maske u zdravstvenoj ustanovi ne poštuje ni najpoznatiji epidemiolog u Hrvatskoj Krunoslav Capak. Capak je, kao član Stožera civilne zaštite, čak i izravno sudjelovao u donošenju mjere koju krši. Mjeru ne poštuju ni epidemiologinja Dijana Mayer, Ivana Pavić Šimetin (“Capakova zamjenica”) ni nedavni gost emisije “Nedjeljom u 2” dr. Leonardo Bressan.
Svi su navedeni liječnici dobro poznati javnosti po isticanju važnosti nošenja maske kao mjere za suzbijanje epidemije. Capak je donio mjeru, Kolarić je tražio kazne a Bressan je doslovno izjednačio nenošenja maske s prolaskom auta kroz crveno svjetlo. Unatoč tome, svi pokazuju svojim djelima da se protive ne samo obvezi nošenja maske u zdravstvu, već i preporuci nošenja maske u zatvorenim prostorima.
Mnoge su se okolnosti promijenile u zadnje 3 godine, no činjenica da je proglašeno stanje epidemije nije jedna od njih. Stožer i dalje produljuje trajanje mjere na temelju zakonskih ovlasti dok traje epidemija.
Uloga stručnjaka u formiranju javnih politika
Društvo koje poštuje građanske slobode ne može delegirati donošenje sigurnosnih mjera neizabranim tehnokratima. Stručnjaci mogu pridonijeti oblikovanju i provedbi javnih politika, ali konačne odluke su uvijek na vlastima koje odgovaraju svojim biračima. Uloga Znanstvenog savjeta Vlade je upravo onakva kako joj naziv kaže – savjetodavna.
Kada je Hrvatska Vlada odbila uvesti drugi lockdown, dio Znanstvenog savjeta među kojima je i Kolarić potpisao je javni apel za uvođenjem najoštrijih mogućih mjera. Tim su činom pritiska izašli iz uloge Vladinih savjetnika, premda nisu izbačeni iz Savjeta. Međutim, očito su ponukani osjećajem profesionalne odgovornosti osjetili dužnost da se izravno obrate javnosti zbog drugačijeg viđenja nužnih mjera.
Poput mnogih svojih istaknutih kolega, Branko Kolarić danas zorno krši jedinu preostalu protuepidemijsku mjeru. Prema vlastitom razmatranju, time pridonosi nepovjerenju javnosti. Pitanje je zašto se sada ne obrati javnosti s apelom ili makar savjetom da se ukine mjera koju očito smatra suvišnom.