Vlada je na Twitteru (sada X) pokušala opovrgnuti navode da je inflacija poništila učinak rasta plaća. Tvrdi da se radi o ‘netočnoj tezi’ koja se širi u političkom i medijskom prostoru, a uz objavu su priložili dva grafikona kako bi potkrijepili svoj demantij.
O kakvoj inflaciji govorimo?
Inflacija je stopa rasta cijena u nekom razdoblju. Postoji više mjera i vrsta inflacija, ali najčešće se govori o inflaciji potrošačkih cijena dobara i usluga koje Državni zavod za statistiku (DZS) mjeri odgovarajućim cjenovnim indeksom. DZS sastavlja Indekse potrošačkih cijena (IPC) i Harmonizirane indekse potrošačkih cijena (HIPC), od kojih potonji koriste metodologiju koja je usklađena na razini Europske unije.
Stopa inflacije koja se pojavljuje u novinskim naslovima svaki mjesec je godišnja stopa inflacije. Dobiva se dijeljenjem vrijednosti indeksa u zadanom mjesecu s vrijednošću indeksa u istom mjesecu godinu dana ranije. Kada mediji objave da je inflacija u kolovozu iznosila 7,8%, to znači da je DZS izračunao vrijednost indeksa koja je 7,8% viši u odnosu na isti mjesec lani.
Važno je razumjeti da je inflacija mjera rasta cijena. Iz tog razloga, čak i kada inflacija pada, to ne znači da su cijene pale. S nižim stopama inflacije cijene i dalje rastu, samo sporije. Dokle god inflacija iznosi više od 0, to znači da su cijene porasle; kada bi pale, inflacija bi bila negativna (što se naziva još i deflacijom).
Cilj Europske središnje banke (ESB) je stopa inflacije od 2% u srednjem roku. ESB ne definira duljinu srednjeg roka, ali u financijama obično označava razdoblje od jedne do pet godina. Međutim, već više od dvije godine je inflacija viša od 2%, a većinu tog razdoblja i znatno viša.
Što je realan rast plaća?
DZS svaki mjesec objavljuje podatak o prosječnoj plaći u Republici Hrvatskoj. Prosječna neto plaća u kolovozu, koja je isplaćena za mjesec srpanj, iznosila je 1.141 euro. To je čak 13,4% više od istog mjeseca lani, kada je iznosila 1.006 eura. Međutim, to su nominalni iznosi. Inflacija znači da je kupovna moć eura manja danas nego što je bila prije godinu dana.
Više se moglo kupiti od onih 1.006 eura prošle godine nego što se može ove. S druge strane, s 1.141 euro danas možeš kupiti manje nego što si mogao lani. Zato se nominalni iznosi nazivaju još i iznosima s tekućim cijenama — odražavaju razinu cijena u trenutku kada su nastali.
Indeksi potrošačkih cijena omogućavaju ekonomistima da izračunaju koliko je plaća porasla uzimajući u obzir poskupljenja. To je podatak koji se naziva realnim rastom plaća. Iako su plaće porasle za 13,4%, realno su porasle samo 5,3%; razlika je otišla na inflaciju. Lanjska plaća porasla je realno na iznos od 1.084 eura; toliko bi danas iznosila plaća da su cijene ostale iste. Zato se podaci o realnim iznosima nazivaju još i iznosima sa stalnim cijenama — korigirane su za utjecaj inflacije.
Inflacija je pojela rast plaća u zadnje 2 godine
Vlada je odlučila dokazati svoju tvrdnju izračunom realnog rasta plaća od početka svog mandata u listopadu 2016. godine. Prema njihovim izračunima, plaće su realno porasle za 20,1% unatoč ukupnom povećanju cijena (inflaciji) od 26,9%. Međutim, činjenica je da se 90% ukupnog povećanja cijena dogodilo u samo zadnje dvije godine.
Gotovo sav realni rast plaća se odvio do početka 2021. godine, što se vidi i iz Vladinog grafikona. Poslije toga su plaće stagnirale, 2022. su pale, a početkom 2023. ponovno vratile na prijašnje razine. U zadnje dvije godine, plaće su realno rasle manje od 1%.
Izbor početnog datuma mjerenja ima veliki utjecaj na konačan izračun. Način na koji je Vlada pokušala demantirati navode da je rast plaća ‘pojela’ inflacija je zavaravajuć budući da je odabrala mnogo duže razdoblje od onoga u kojemu se ogromna većina inflacije dogodila i kada se o njoj počelo svakodnevno izvještavati.
Naš grafikon kreće od rujna 2021. jer su mjere inflacije tada krenule rasti, ali i zato što je to bio zadnji poznati podatak kada je predsjednik Vlade najavio cilj da prosječna plaća iznosi tisuću eura do kraja 2023. godine. Premijer se pohvalio ispunjenjem cilja, ali ne i činjenicom da je realna plaća od njegove najave i dalje samo 952 eura. Razlog? Rast plaća je pojela inflacija.
Metodološke napomene: Vodeći se primjerom DZS-a, koristili smo IPC, a ne HICP kojeg je koristila Vlada. Također, plaće smo deflacionirali koristeći indekse za mjesec u kojemu je isplaćena plaća, a ne za koju je isplaćena, budući da vidimo više smisla da se računa s cijenama u mjesecu u kojemu potrošači mogu raspolagati plaćom.